Moj internet dnevnik
lektire za 6,7,8razred

online

Galerija

tv program

vrijeme

muzika

Free Music

schoutbox

sve šzo možete na ovom blogu

dobar dan!
na ovom blogu možete naručiti lektiru i lektira
će vam na ovom blogu biti objavljena za 1 dan
isto tako možete glasati za moj blog na blogeru za blog dana
hvala i srdačan pozdraV

o meni

bok moje ime je stipe
živim u livnu imam 12 godina,
navijam za dinamo zagreb
hobi nogomet
ja bih želio da moj blog budi blog dana
.stavljen je kao blog dana imam 10 posto

cursors

Free Cursors Myspace Layouts Myspace Comments

pozz

Blog

subota, svibanj 24, 2008

čuvaj se senjske ruke

Čuvaj se senjske ruke

August Šenoa

1. O piscu

August Šenoa rodio se 1838.g. u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Pravne nauke studirao je u Zagrebu i Pragu. Kratko vrijeme boravio je u Beču. od 1866. godine stalno živi u Zagrebu gdje je i umro 1881. Za vrijeme svoga kratkoga života Šenoa je mnogo pisao, iako je obavljao mnoge dužnosti : gradski bilježnik, senator, dramatur Zagrebačkog kazališta i urednik raznih književnih časopisa. Bio je svestrano obrazovan čovjek svog vremena. Poznavao je nekoliko europskih jezika i pratio sva društvena zbivanja u Hrvatskoj i van nje. Pisao je pjesme, pripovjetke, romane, kritike, feljtone. Za 20 godina književnog rada ispisao je oko milijun slova u prozi i dvanaest tisuća stihova. Njegova najpoznatija djela su Branka, Prosjak Luka, Prijam Lovro, Zlatarovo zlato, Diogenes, Čuvaj se senjske ruke i Kletva.

2. TEMA: Život i borba uskoka u gradu senju

OSNOVNA MISAO: Nikad nikome ne smijemo slijepo vjerovati, istina uvijek izađe na vidjelo

MJESTO RADNJE: Senj, Rijeka, Graz, Rim, Venecija

VRIJEME RADNJE: 16.stoljeće

3. Povijesni elementi

Ovu pripovjetku je August Šenoa gradio na istinitom događaju koji se odvio 1601. Nakon dugotrajnog proučavanja likova i povijesnih događaja, sve elemente je uklopio u jedno djelo. Osnovu radnje čine povijesni elementi, od kojih su najvažniji sukob uskoka i Mlečana, pohod austro - mletačke vojske na Senj, vješanje senjskih junaka, protuudar Senjana i smaknuće Josipa Rabata.

4. Okarakterizirani pozitivan i negativni lik

Od mnogih likova u ovome djelu za negativnog lika sam izabrao generala Josipa Rabatu, a za pozitivnog kneza Martina Posedarića. Rabata je bio deblji i jači čovjek. Na kratkom vratu mu je stajala debela glava. Na okruglom licu mu se vidjelo nisko i prignuto čelo, gusto nabrane obrve, bijelo - modre oči i krupni nos. Pod njim su stajale debele usnice. Imao je dugu, plavu kosu. Brkovima i bradi nije bilo traga. Iako se kroz cijelu pripovjetku ističe se kao jaka i čvrsta osoba, na kraju otkriva svoje pravo lice ; pokazuje se kao slaba i nejaka osoba kukavičke naravi, jer se radi svojih osobnih razloga, usprotivio se Austriji i Veneciji te nemilosrdno obješavao Hrvatske junake. Zatim je počeo raditi nerazumne poteze kao što su otpuštanje pomoćnika i ubijanje senjske djece i žena. Potpuna suprotnost njemu u fizičkom opisu i moralnoj karakterizaciji je Martin Posedarić. On je bio visok i širok čovjek silnih prsiju. Lice mu je bilo duguljasto i blijedo. Crne oči i duga brada odudarale su od njegova lika. To snažno tijelo odijevala je haljina od platnenog sukna i uske crne gaće. Na glavi mu je bila crvenkapa. On je odlika pravog junaka. To je isticao svojom dužnosti kneza grada Senja. Za Senjane i sam grad bio je spreman umrijeti, što se i dogodilo. Njegova smrt nije bila uzaludna jer je potakla moral odbjeglih junaka na oslobađanje grada i vraćanje mira i slobode.

5. Obrazloženje naslova

U pripovjetci Čuvaj se senjske ruke radnja započinje dolaskom Josipa Rabate na mjesto namjesnika grada Senja, u cilju da Mleci i Austrijanci pokore uskoke. Da bi to učinio, Rabata je prvo potkupio biskupa Josipa Antuna da sklopi ugovor s uskocima o slobodnoj plovidbi po Jadranu. Postizanjem uvjeta za mobilizaciju, austro - mletačka vojska kreće na grad Senj te ga osvaja. Nakon okupacije, mnogi senjski junaci su obješeni, a među njima i Martin Posedarić. Da bi ponovno mir i slobodu te osvetili kneza, mala četa odbjeglih junaka koristi odlazak vojske iz grada te pod vodstvom vojvode Danila Barbe vraćaju Senj i ubijaju Rabatu. Donekle sretan završetak upotpunjuje vjenčanje vojvode Đure i Klare Posedarić. Kao zaključak, na kraju knjige napisano je "Čuvaj se senjske ruke!" baš zato da se istakne borbenost i junaštvo Senjana.

6. Fabula djela u sedam elementa

Šenoa je pripovjetku napisao tako što je postepeno nizao radnje na različitim mjestima i na kraju ih povezao u jednu cijelinu. Od mnogo radnji, izvukao sam sljedeće : 1. Dolazak Rabate u Senj, 2. Potajni dogovor o napadu na uskoke, 3. Pohod austro - mletačke vojske na Senj, 4. Okupacija grada i smaknuće Martina Posedarića, 5. Dogovor odbjeglih junaka, 6. Smaknuće Josipa Rabate, 7. Vjenčanje Đure i Klare.

7. Stil Augusta Šenoe

Ovo djelo je Šenoa pisao jednostavnim i živim stilom. Da bi što bolje dočarao fabulu, bira određene riječi i koristi talijanizme. Od izražajnih sredstva najviše prevladavaju poredbe i metafore u cilju da stvori što bolje slike. Meni se osobno dopada njegov stil zbog zanimljivog rječnika.

lektire11 @ 22:00 |